Opasna biljka se širi Župom

Opasna biljka se širi Župom

Ambrozija (lat. Ambrosia artemisiofolia) je rod invazivnih korova, jedna od najpoznatijih i najopasnijih alergenih biljaka na svijetu već nekoliko godina uveliko se odomaćila i u Župi. Može se naći pored puteva, na zapuštenim mjestima, ali i na njivama. Na područje Evrope je prenesena iz Sjeverne Amerike. U narodu je poznata i pod nazivima limundžik, opaš, parložna trava, pelenasta ambrozija, amerikanka i fazanuša. Ambrozija je jednogodišnja biljka visine od 20 cm do 2 m. Korjen je vretenast, stablo je uspravno, razgranato, sa listovima jajolikog oblika, posutim dlačicama, jako izrezanim, sa uskim režnjevima. Presjek stabla je četvrtast ili okrugao. U prirodi je niko ne jede zbog gorkog ukusa. Cvjetovi su skupljeni u duge grozdaste cvasti na vrhu stabala i grana, žućkaste boje. Niče od sredine aprila, a cvjeta u kasno ljeto i jesen, od sredine jula do prvih jesenjih mrazeva.

Polen ambrozije izaziva alergiju kod 10% ljudi. Od svih polenskih alergija polen ambrozije je uzročnik u 50 do 60% slučajeva. Kod najosjetljivijih osoba 8-20 polenovih zrna u 1 m3 vazduha može da izazove jake reakcije, a samo jedna biljka ambrozije proizvodi 1-8 milijardi polenovih zrna.

U polenu ambrozije je konstatovano 52 jedinjenja koja su alergogena od kojih su 6 posebno opasni. Alergijska reakcija se prvenstveno javlja na gornjim disajnim putevima. Otežano disanje i pojačana sekrecija su osnovni oblici alergije koja može u nekim situacijama preći i u astmatične napade. Sve češće se u svetu belježe smrtni slučajevi izazvani pretjeranom alergijskom reakcijom na ambroziju.

Ambrozija ne izaziva samo reakcije kod ljudi već i kod životinja. Vjetrom se može rasprostraniti na površinu od nekoliko stotina kilometara. Zrno polena zadržava klijavost i do 40 godina.

Zabilježena je uz puteve, šine, na zapuštenim oranicama, pješčanim i šljunkovitim nanosima uz obale rijeka. Za sada su evidentirane populacije na širem području Podgorice, Danilovgrada, Spuža, Nikšića i Kolašina.

Pored problema koje izaziva kao alergena vrsta, ambrozija može da izazove štete u poljoprivredi:

-          Mehanički guši usjev

-          Troši velike količine hranljivih materija iz zemljišta

-          Utiče na kvalitet poljoprivrednih proizvoda

-          Smanjuje količinu vode u zemljištu

-          Otežava obradu zemljišta i izvođenje agrotehničkih mjera.

Apelujemo na građane da ukoliko primijete postojanje ove biljke u svom dvorištu da je čupaju, jer je čupanje jedna od najefikasnijeg mjera suzbijanja. Ukoliko ambrozije ima na javnim površinama neophodno je napraviti akcije uništavanja i o njenoj lokaciji obavijestiti fitosanitarnu službu.

Na osnovu Zakona o zdravstvenoj zaštiti bilja („Sl. list RCG“, br. 28/06 i „Sl. list CG”, br. 28/11 i 48/15), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja donijelo je Pravilnik o fitosanitarnim mjerama za suzbijanje i uništavanje korovske biljke ambrozija – Ambrosia artemisiifolia L. (spp.) ("Sl. list CG“, broj 55/13). Pravilnikom su propisane fitosanitarne mjere za suzbijanje i uništavanje ambrozije u toku vegetacione sezone, do početka fenološke faze cvjetanja i utvrđeni subjekti koji sprovode propisane fitosanitarne mjere. Za suzbijanje su zaduženi vlasnici parcela gdje ima ambrozije i fitosanitarne službe.

ZNACI ALERGIJE

Polen ambrozije izgleda kao kugla sa šiljcima, tačnije ima male kukice kojima se zakači za sluzokožu gornjih disajnih organa i tako stvara velike alergijske probleme. Osim respiratornih tegoba javljaju se i promjene na koži u vidu crvenih pečata i svraba, a mogu da nastanu i komplikacije u organima za varenje.

Alergijska reakcija javlja se prvenstveno na gornjim disajnim putevima. Otežano disanje, kijanje više od deset puta uzastopno, svrab u nosu i grlu sa pojačanom sekrecijom, pečenje i suzenje očiju sa znacima konjuktivitisa, otok očnih kapaka predstavljaju glavne simptome alergijske reakcije izazvane ambrozijom, koja u nekim situacijama prelazi i u astmatične napade!

ZAŠTITA
Od ambrozije se najbolje možete zaštititi iskorjenjivanjem biljke. To podrazumijeva njeno čupanje iz korova i košenje prije cvjetanja, a na velikim poljoprivrednim dobrima primjena hemijskih sredstava uz savjet stručnjaka. Važno je i izbjegavanje kontakta sa alergenom i pravovremeno uzimanje preventivne terapije, kao i konsultovanje ljekara.
S obzirom na to da je najviše polena u vazduhu u prepodnevnim satima, tada ne bi trebalo izlaziti iz kuće. 

Da bi se spriječio ulazak polena u kuću ili automobil treba držati zatvorene prozore. Ako je vjetrovito, preporučuje se ostanak u kući, jer se tada sićušne čestice polena prenose velikom brzinom, a koncentracija polena poslije kiše je najmanja. Polen sa tijela i kose najbolje se uklanja tuširanjem, pranjem kose i čestim pranjem ruku. Često menjanje garderobe takođe je dobar preduslov za odstranjivanje polena. 
Da bi se sprečilo taloženje polena u vešu, ne treba ga sušiti na otvorenom u dvorištu ili na terasi. Polen se uspješno uklanja iz stana usisavanjem i pranjem podova. Oni koji su prinuđeni da rade u bašti treba da imaju masku na ustima i nosu, a po obavljenom poslu obavezno treba da se istuširaju i presvuku. I na kraju, godišnji odmor treba koristiti kada u mjestu življenja ima najviše polena.