Istočno od Nikšića na površini od 40km², između planina Prekornice i Maganika sa Štitovom nalazi se Župa Nikšićka, kraj koji plijeni svojim prirodnim bogatstvom i ljepotama. Preplitanje mediteranske i kontinentalne klime kao i reljef, hidrografija i geološki sastav terena uslovili su raznovrsnost biljnog svijeta. Na tako malom prostoru tokom proljeća i ljeta može se vidjeti mnogo lijepih biljnih vrsta koje plijene svojim mirisom i šarenilom boja. Najljepši dio Nikšićke Župe je Zabran kralja Nikole (1186mnv) sa bogatom šumom obične evropske bukve (Fagus sylvatica L.) koja u vrućim ljetnjim danima pravi prijatnu hladovinu, kao i hladno izvorište rijeke Gračanice koje osvježi svakog putnika namjernika. Posebnu ljepotu cijelom toku rijeke Gračanice (29km) daju stabla bijele vrbe (Salix albaL.) i uskolisne sive vrbe (Salix eleagnos Scop.). Na području Zabrana kao i duž svog cijelog toka rijeka Gračanica tokom godine kad su obilnije padavine plavi okolne livade i pravi močvarna staništa gdje dominiraju trska (Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steudel), vrbičica (Lythrum salicaria L.), metvica (Mentha pulegium L.), kiprovina (Epilobium angustifolium L.), vodena bokvica (Alisma plantago – aquatica L.), lincura, mala svećica (Gentiana pneumonanthe L.) kao i druge biljne vrste. Još od davnih vremena botaničari su posjećivali Nikšićku Župu zadržavajući se u ovom kraju vrlo kratko. Njihova interesovanja su uglavnom bila usmjerena ka istraživanju flore sjevernih i primorskih krajeva Crne Gore. Botanička istraživanja na prostoru Župe su rađena od kraja XIX vijeka do početka XXI vijeka ( 1873 god. Josip Pančić, 1899 god. Josef Rohlena, 1987 god. Jelena Blaženčić, 2000 – 2007 god. Nada Bubanja). Ovim istraživanjima je zabilježeno oko 350 biljnih vrsta za područje Župe što predstavlja 1/10 ili 10% od cjelokupne flore Crne Gore. Ističe se određen broj endemskih, reliktnih kao i zakonom zaštićenih biljnih vrsta. Među endemima se izdvajaju

endemi Dinarida – šarena krabljica (Chaerophyllum coloratumL.), rascjepani kukurjek (Helleborus multifidus Vis.), karglov zvinčac (Bupleurum karglii Vis.), litardijerov procjepak (Scilla litardierei Breist.)

endemi jugoistočnih Dinarida – Tomazinijeva pucavica (Silene tommasinii Vis.), Nikolin različak (Centaurea nicolai Bald.)

endem primorskih Dinarida – zvončac sitnolisni (Edrianthus tenuifolius (W.&K.)A.D.C. in D.C.)

endemi Jugoslavije – goli različak (Centaurea glaberrima Tausch.), rosničasti grintavec (Scabiosa fumarioides Vis.&Pančić)

endemi Balkanskog poluostrva – pančićeva mliječ (Cicerbita pancicci (Vis.)Beauverd), kotrljan lepezasti (Eryngium palmatum Pančić&Vis), zvončić piramidalni (Campanula pyramidalis L.)

Na prostoru Zabrana kralja Nikole 2003 godine pronađena je biljna vrsta koja do tada nije bila poznata za Crnu Goru – srčanica, oštrika (Onosma pseudoarenaria ssp.tridentina (Wettst.) Br.- Bl.).

Ostaci nekada velike i široko rasprostranjene populacije nekih biljnih vrsta koje su uspjele da prežive ledeno doba tzv. reliktne vrste su prisutne na području Župe – crni grab (Ostrya carpynifolia Scop.), makedonski hrast (Quercus trojana Webb), zvončić (Campanula lingulata Waldst.&Kit), siva rezuha (Cardamine glauca Spreng in D.C), jablan žuti (Trollius europaeus L.), orah (Juglans regia L.) i dr.

Od vrsta koje su zakonom zaštićene prisutne su visibaba (Galanthus nivalis L.), dokoljen (Narcissus poeticus L. ssp. radiflorus (Salisb.)Baker, jablan žuti (Trollius europaeus L.), crvena naglavica (Cephalanthera rubra (L.)L.C.M.Rich), kaćunak (Dactylorhiza incarnata (L.)Soo.), kaluđarka, močvarnica (Epipactis helleborine (L.)Cr, Epipactis palustris (L.)Cr.), vranjak (Gymnodenia conopsea (R.)R.Br.), kokoška, gnijezdovica (Neotia nidus-avis (l.)l.C.M.Rich), mirisni kaćunak (Orchis morio L.).

Na prostoru Župe je zastupljen i veliki broj ljekovitih biljnih vrsta među kojima se ističu kantarion (Hypericum perforatum L.), hajdučka trava (Achillea crithmifolia Waldst.&Kit.), pelin (Artemisia absinthium L.), majčina dušica (Thymus longicaulis C.Presl.), metvica, nana (Mentha aquatica L.), žalfija (Salvia pratensis L.), žuti gavez (Symphytum tuberosum L.) i druge.

Tekst poslala:

Mr. Nada Bubanja

Muzejski savjetnik – Prirodnjački Muzej Crne Gore, Podgorica