Kao i većina mjesta u Crnoj Gori, koja vodi bitku sa ekološkim problemima, tako i Župa vodi svoju bitku sa problemima nastalim velikim dijelom eksploatacijom boksita, pijeska i šumskih bogastava, a dijelom nemarnim odnosom samih stanovnika Župe, neregulisanim otpadnim vodama i nesavjesnim odlaganjem raznih vrsta otpada. Stanje pojedinih kritičnih tačaka u Župi je alarmantno. NVO "Proizvodnja Zdrave Hrane" je 2005. godine sprovela anketu sa ciljem utvrđivanja ekoloških crnih tačaka Župe. Kao rezultat ove ankete utvrđena je tačna lokacija i izvor najvećih zagađenja i zagađivača u Župi. Nažalost, i pored brojnih zahtjeva Savjetu Mjesne zajednice, Opštini Nikšić i državnim institucijama ovi zahtjevi u velikoj mjeri nijesu naišli na podršku u rešavanju ekoloških problema Župe.

Brojni su ekološki incidenti koji su se u prethodnom periodu desili u Župi i koji opominju sve nas na savjesniji odnos prema tim problemima. Rad asvaltne baze u Župi, uništavanje korita Gračanice nekontrolisanom eksploatacijom pijeska, pokušaj otvaranja deponije u rudokopu Bunić, spajanje aluminijumskih ploča velikim količinama eksploziva u mjestu Štitovo, zagađenje nekih izvorskih voda iz rudokopa, nezakonito uništavanje šuma samo su neki od primjera koji su se vršili suprotno crnogorskim zakonima, a koji su primjer neefikasnosti državnih institucija Crne Gore u kažnjavanju.

Ekološki problemi vezani za aktivnost rudnika boksita i eksploataciju su u tome što je eksploatacijom rude boksita višestruko povećano zagađivanje tla, vode, vazduha u Župi. Stalnim miniranjem i eksploatacijom nalazišta stvaraju se ogromne jame i kanali koji utiču na poremećaj toka podzemnih voda. U doba velikih kiša, vode koje utiču u Gračanicu su često crvene boje, što jasno ukazuje na uticaj iz rudnika boksita. Na vodosnadbijevanje sela Kuta došlo je 2001 godine do teškog zagađenja pijaće vode jer su otpadne i otrovne vode rudnika boksita zbog miniranja i promjene u kretanjima podzemnih voda, ušle u vodovodnu mrežu preko kaptaže u Kutima. Voda je dobila crvenu boju, neprijatan miris, nađeni su tragovi piralena, mašinskih ulja, benzina i drugih otrovnih materija. Time je voda postala potpuno neupotrebljiva.

Rudnici Boksita su izvršili značajnu devastaciju prirodne sredine, pogotovo u selima Oblatno i Zagrad, gdje se i nalaze veliki površinski kop rudnika Boksita. Uništeno je mnogo plodnog zemljišta i poljoprivredne površine. Ogromne količine neupotrebljivog materijala koji je iskopan iz rudnika čini veliki problem Donjoj Župi.

Stalno prevoženje rude teškim kamionima sa Zagrada, Seoca, Đurakovog dola, Borova brda itd. utiču na putnu mrežu koja je poslije teške i dugotrajne ″eksploatacije″ u sve lošijem stanju. Veliki problem, što se tiče putne mreže je i klizište u Liverovićima, koje je pored puta Nikšić-Morakovo i prijeti da prekine glavnu saobraćajnicu u Župi.

Izgradnjom jezera ″Liverovići″ potopljeno je puno obradive površine, a to je imalo veliki uticaj na odseljavanje stanovništva tog sela.

Sječa šume, pogotovo u posljednje vrijeme je veliki problem u Župi. Zbog toga je pojačana erozija terena, pogotovo na strmim obroncima i padinama planina. Probijanje šumskih puteva u dotad nedostupnim šumskim oblastima dovelo je do velikog smanjenja šumskog fonda. Usljed teške ekonomske situacije u zadnjih nekoliko godina intezivirana je sječa šume.

NVO "Proizvodnja Zdrave Hrane" je 2006. uz pomoć državnih institucija spriječila dalje uništavanje i devastaciju korita rijeke Gračanice, nastalu eksploatacijom pijeska od strane firme Gravel Trade iz Nikšića.

Ova NVO je 2006. kod nadležnih državnih institucija pokrenula program zaštite biodiverziteta planine Lukavice.

Ova NVO je 2008. sa Župljanima spriječila uništavanje eksploziva na Borovim brdima.

Poseban problem je i nesavjesnost samih Župljana koji u velikom broju stvaraju divlje deponije naročito koritom rijeke Gračanice.

U 2008. godini ova NVO "Proizvodnja Zdrave Hrane" je, zajedno sa Župljanima, bila je suočena sa potencijalno najvećom ekološkom katastrofom, koja bi ikad mogla zadesiti ovaj kraj. Suočeni sa najavom uništavanja eksploziva na području rudokopa Borova Brda od strane firme Booster, Ministarstva odbrane RCG i Opštine Nikšić, NVO je organizovala Krizni štab za rešavanje ekoloških problema u Župi, koji je odigrao izuzetno značajnu ulogu u sprečavanju ovog nemilog događaja. Župa je u 2008. godini time postala bastion slobodne građanske ekološke svijesti Crne Gore. Ova akcija bi u budućnosti mogla postati primjer načina rešavanja i ostalih ekoloških problema. Sve zavisi od samih Župljana.

NVO ''Proizvodnja Zdrave Hrane'' je 2008. godine dala značajne komentare na Nacrt Prostornog plana RCG a koji se jednim dijelom odnosio i na Župu.

Osim ove NVO na području Župe djeluje i NVO "Mačak" koja je u 2007. godini imala i aktivnost pošumljavanja dijela brda Borje koje je bilo uništeno požarom.