Nesebično zalaganje dvije organizacije da se spasi pronađeni suri orao samo je dio aktivnosti koje NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica i NVO Nora svakodnevno rade.

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), u decembru 2000. godine, osnovali su ornitolozi Zavoda za zaštitu prirode, Prirodnjačkog muzeja, Nacionalnih parkova kao i studenti Prirodno-matematičkog fakulteta, odsjek za biologiju. Vizija Centra je harmonija u odnosu između ljudi i prirode, kao i ekonomski razvoj baziran na principima održivog korišćenja resursa.

Ovaj Centar je po riječima Aleksandra Perovića član BirdLife International, najveće mreže organizacija koje se bave zaštitom prirode na planeti.Ovo partnerstvo čine organizacije iz 120 država sa 13 miliona članova, preko 7 hiljada lokalnih ekoloških grupa i 7.400 zaposlenih. ‘’Takođe, od 2012. godine, član smo i Međunarodne unije za zaštitu prirode-IUCN’’.

Njihov slogan: “Zajedno za ptice i ljude” govori o onome šta je do sada urađeno. Iz ovog Centra sa ponosom ističu sledeće aktivnosti koje su samo dio onoga na čemu je rađeno u proteklih 16 godina:

2003 god. – prvu poštanski markicu sa likom kudravog pelikana puštenu u prodaju;

2004 god. – učešće u najvećoj kampanji nevladinog sektora za očuvanje rijeke Tare, koje je rezultiralo usvajanjem “Deklaracije o zaštiti rijeke Tare”, istovremeno onemogućijući dalji razvoj projekta HE Buk Bijela;

2005 god. – što je posmatranje ptica uključeno u zvaničnu ponudu Nacionalne Turističke Organizacije;

2006 god. – početak vršenja zimskog prebrojavanja ptica koje u kontinuitetu činimo i do danas;

2007 god. – podijeljenih 28.000 primeraka đžepnog izdanja “Ptice Crne Gore i njihova značajna staništa” putem dnevnog lista “Vijesti”;

2008 god. – proglašenje Tivatskih solila specijalnim florističko-faunističkim rezervatom prirode;

2009 god. – Dokumentarni film “Ambasadori Crne Gore” o našim najharizmatičnijim vrstama ptica;

2010 god. – učešće u zajedničkoj kampanji organizacija Green Home i MANS protiv izgradnje 4 brane na Morači ( iako je javnost uticala na povlačenje investitora, Vlada još uvijek traži nove);

2012 god. – saradnju sa MANS-om i zajedničku kampanju protiv namjere Vladinih zvaničnika da u prostorno planskoj dokumentaciji umjesto zaštićenog područja Ulcinjsku solanu prepozna kao građevinsko zemljište;

2013 god. – upis Tivatskih solila na Ramsar listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja;

2013 god. – BirdLife International članstvo

2013 god.- dobijenu nagradu “Zelana zvijezda”, koju dodjeljuje Agencija za zaštitu životne sredine, Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) I Ekološki pokret OZON.

2014 god. – gniježđenje flamingosa zahvaljujući postavljenim vještačkim gnijezdima i smanjenju uznemiravanja kroz monitoring krivolova;

2014 god. – turistička infrastrukturapostavljenu na Ulcinjskoj solani i Tivatskim solilima;

2014 god. – najveću uspješnost u gniježđenju pelikana u poslednjih 36 godina zahvaljijući plutajućim splavovima;

2014 god. – “Preporuke za izradu Procjene uticaja vjetrelektrana na životnu sredinu”, koje su rezultat koncezusa svih relevatnih institucija i ornitologa u Crnoj Gori;

2015 god. – pokretanje procesa proglašenje Ulcinjske solane zaštićenim područjem i osiguravanje njene vitalne uloge u pregovaračkom procesu;

2015 god. – pokretanje procesa upisa Ulcinjske solane na Ramsar listu močvarnih staništa od međunarodnog značaja;

2015 god. – reparaciju pumpne stanice Đerane i upumpavanje slane vode u bazene Ulcinjske solane čime je obezbjeđen neophodan protok hrane za ptice;

2015 god – objavljen i publikovan prvi “Popis ptica Crne Gore sa bibliografijom”

2015 god – članstvo u Evropskoj uniji za prstenovanje ptica (EURING)

2015 god – brojnost učesnika e edukativnim kampanjama ( kroz Spring Alive obezbjeđeno je učešće više od 10.000 ljudi).

 Primjer surog orla koji je pronađen ranjen u Župi samo je jedan od mnogih, pa CZIP kao organizacija daje svoj puni doprinos u liječenju i zbrinjavanju kritično ugroženih ptičjih vrsta u saradnji sa NVO “Nora” i ornitolozima iz CG i regiona.  Kako nam je kazao Aleksandar i CZIP-a, neophodno je ove aktivnosti podići na institucionalni nivo kako bi pomoć i aktivnosti u ovom pravcu bile podignute na viši nivo.

NVO NORA se ne bavi monitoringom, već isključivo pomoći divljim pticama do oporavka i puštanja u divljinu.

Bjanka Prakljačić iz NORA-e kaže da je ove godine bilo već 45 slučajeva divljih ptica kojima je trebala pomoć. ’’To je otprilike redovna brojka svake godine, a ako računamo koliko je ptica spašeno do sada taj broj tačno nemamo ali se radi o sigurno više od stotinu ptica, možda i par stotina. Nijesmo vodili evidenciju do osnivanja NVO. Što se konkretno Župe i Nikšića tiče imali smo par slučajeva: sova, kobca, zelene žune i sada surog orla.

Najveći problem poručuju iz NVO ’’Nora’’ je što ’’prihvat i njega životinja nije zakonom regulisana, nema institucije niti prihvatilišta koje je za ovo odgovorno i kada zovete inspekcije niko nije nadležan. ’’Trenutno radimo na ovom problemu i potrebno je zaista puno rada da bi se došlo do rezultata. Prihvatilište nije nešto što može da radi godinu dana, to mora da bude kontinuirana stvar.’’

Bitnu ulogu u očuvanju ugroženih vrsta i uopšte pričjeg fonda ima lokalno stanovništvo zbog toga se u ovoj organizaciji trude da razviju svijest građana. ‘’U tome imamo pozitivna iskustva, međutim perzistiraju problemi kao što je trovanje, ranjavanje, zatvaranje divljih ptica, zatim sklanjanje gnijezda zbog sujevjerja, bahato ponašanja sa ptićima koji se uzimaju iz prirode do uginuća, bahatog ponašanja sa vrstama koje se koriste kao mamci, pri čemu iste trpe strašno zlostavljanje, povrede i na kraju umiru.’’

 Prostor Zupe je veoma raznovrstan i isto tako bogat biljnim i životinjskim svijetom ipak, na prostoru Župe, CZIP nije radio monitoring životinjskog svijeta zbod smanjenih kapaciteta u prethodnom periodu. Kako je CZIP danas podigao svoje kapacitete na zavidan nivo za jednu prirodnjačku NVO koja se bavi zaštitom prirode ( 9  zaposlenih), to će po njihovim najavama monitoring ptičjeg svijeta Župe biti jedan od prioriteta u narednom periodu.

 Da bi se u Zupi sačuvao i afirmisao biljni i životinjski svijet, po riječima Aleksandra Perovića prije svega treba raditi na edukaciji i spoznavanju potencijala koje Župa ima od strane lokalnog stanovništa, pa i šire. ’’Edukativni program CZIP-a prevashodno se zasnivaju na radu sa učenicima osnovnih i srednjih škola. Međutim, veliki broj kampanja, seminara, treninga i kampova kao ciljnu grupu imao je i ostale ljubitelje prirode. Važno je napomenuti da je CZIP osnovao lokalnu ekološku grupu u Nikšiću tokom 2015. godine. Ista je opskrbljena opremom nephodnom  za monitoring ptica u periodu migracije i monitoring nezakonitog lova. Ovom prilikom, članovi su dobili biciklo, ključ za indetifikaciju ptica i dvogled.’’

Nadamo se da će ove dvije organizacije nastaviti svoj human rad, koji svoju refleksiju daje ne samo na očuvanju i zaštiti ptica, već i na razvoju i promociji turističkih potencijala kako Župe tako i Crne Gore.