O pismenosti ljudi u ovom kraju prije početka 14. vijeka nemamo nekih ubjedljivih podataka na koje bi se mogli osloniti.

Sa izgradnjom Župskog manastira može se konstatovati da su jedini pismeni ljudi bili kaluđeri. Služili su se staroslovenskim ili crkvenoslovenskim pismom na kome su obavljali crkvene obrede.Andrija Luburić tvrdi da se u Župskom manastiru učio pismenosti i docniji vojvoda i senator Novica Cerović.

Tragove o postojanju mnogih knjiga i drugih dragocjenosti u ovom manastiru, tokom XVII i XVIII vijeka, koje su raznesene i prešle u svojinu drugih manastira ili privatnih lica nalazimo u studijama niza istraživača, odnosno u dokumentima koje su oni objavili. O tim tragovima, između ostalih, pisali su Ljubomir Stojanović, Vladimir Ćorović i Andrija Jovićević dokazujući da su se u manastiru nalazile na desetine knjiga pisanih u XVII vijeku i XVIII vijeku, a i ranije, koje su ovaj hram stizale sa Primorja, iz Svete Gore, Hercegovine, Mileševe, Rusije...

Dragocjene podatke o sudbini knjiga iz ovog hrama nalazimo u prepisci iz 1853. godine između Vuka Karadžića i Vuka Vrčevića. Vrčević,, koji je u ime Karadžića kupovao razne crkvene knjige, a ovaj ih prodavao po Austriji i Njemačkoj, obavještava svog imenjaka da mu je jedan đak iz Župskog manastira ponudio četiri knjige: Žitije Svetog Save pisano na hartiji 1617, Moleban presvete bogorodice pisan na pragmanentu 1351, Jevanđelje iz 1561. pisano takođe na pergramentu i Prolog, bez datuma, na pergamentu.

U Župskom manastiru u lokalnom ljetopisu zabilježena je Poltvska bitka i pobjeda Petra Velikoga.Vladan Petković smatra da Župski manastir do danas nije proučen.

Župski manastir je imao svoj ljetopis, kojega je koristio Andrija Jovićević pišući članak objavljen 1933. godine. Nažalost nema tragova o tome kako je nestao, ili stradao, ovaj dragocjeni dokument.

Najznamenitiji duhovnik iz Župe je sveti Stefan Piperski koji je živio u drugoj polovini XVIII vijeka i bio savremenik vladike Danila. Rođen u Kutima, u porodici Krulanovića i najprije služio u manastiru Morača, pa u Trmanji, u Rovcima, a 1660. je prešao u Ćeliju Pipersku gdje je proveo trideset sedam godina. Neki istraživači Njegoševog djela tvrde da je on velikom pjesniku poslužio kao prototip za lik Igumana Stefana u ’’Gorskom Vijencu’’.

Kultura u Župi uoči II svjetskog rata

Krajem 1937. godine u Župi je pri osnovnoj školi formirana knjižnica sa čitaonicom. Inicijatori su bili članovi KPJ iz Župe, a ovu akciju pomogli su i tadašnji učitelji. Formiran je i odbor, a nabavljeno je i nekoliko stotina knjiga. Čitaonica je ubrzo postala mjesto za okupljanje župske omladine.Početkom 1938. godine formirana je i diletantska grupa koja je izvodila više pozorišnih komada od kojih su najzapaženiji bili: "Gorski vijenac", "Knez Arvanit", "Školski nadzornik", "Jazavac pred sudom", "Tvrdica", "Hajduk Stanko" i "Voda sa planine"

Pozorišni komad ’’Voda sa planine’’ dat je 1938. godine i izazvao je pravu senzaciju u Župi. Pošto je ovaj komad bio zabranjen od cenzure tadašnjih vlasti, jer ga je svega jednom prikazalo Cetinjsko pozorište, uspjelo se preko tadašnjeg školskog nadzornika Milana Žarića da se dobije dozvola od načelnika sreza, a župski učitelji nijesu poznavali tekst i sadržinu komada.

Komad je prikazan tri puta i o njegovom uspjehu se pisalo i u ’’Slobodnoj misli’’. Sakupljeno je tadašnjih 10000 dinara pa je od tog novca kupljen radio aparat, zavjese i najneophodnija gardaroba.Na prvoj predstavi ovog komada bili su prisutni predsjednik opštine i žandarmi, koji su poslije izvjesnog vremena demonstrativno napustili salu, ali je prisutna masa aplaudirala, dajući tim podršku izvođačima programa

Stanje: Do prije par godina kulturno-sportski život Župe je bio skoro ugašen. Odsustvo bilo kakve inicijative, naročito od strane mladih ljudi u Župi dodatno je vodilo u raseljavanje stanovnika. Sa formiranjem organizacije Župa u srcu i KUD Župa stanje se polako mijenja. Takođe i radom OŠ "Dušan Bojović" gdje se povremeno održavaju školske predstave, a tu je i nedavno formirani fudbalski klub Župa koji je okupio dio najmlađih Župljana. Župske seoske sportske igre koje je Župa u srcu započela 2017. godine umnogome su promovisale ovaj kraj. Takođe nagrade koje je KUD Župa dobio na međunarodnim takmičenjima bile su najbolji reprezent Župe.