Zasipanje močvarnih staništa i plavnih livada građevinskim materijalom, očigledno je ozbiljna i sve prisutnijia prijetnja po prirodu u Crnoj Gori. Nakon neodgovornog ponašanja izvođača radova na izgradnji puta Podgorica-Danilovgrad koji je nepoštujući zaštićeno područje i važna staništa koje se tamo nalaze, svojim postupcima značajno devastirao plavne livade u drugoj zoni zaštite Parka prirode „Dolina rijeke Zete“,na Marezi, danas svjedočimo istom vidu devastacije na četredesetak kilometara udaljenosti.

Iznenađeni smo i šokirani obimom radova u dijelu polja Vrtac, Nikšićko polje, gdje se vrši iskopavanje zemlje, deponovanje i zasipanje livada, nasipanje puteva i fragmentacija staništa o čemu svedoči i foto/video materijal. Najviše od svega zabrinjava činjenica da, kako su nam saopštili iz EPCG koja je naručilac posla, procjena uticaja na životnu sredinu nije rađena. Zašto nije, pitanje je za Agenciju zaštite prirode i životne sredine čija je to i bila odluka.

Nikšićko polje je i ranije prepoznato kao potencijalo IBA (Important Bird Area) područje, a novija istraživanja su i potvrdila da se posle Ulcinjske solane i Skadarskog jezera radi o najbitnijem području za migraciju i zimovanje ptica vodenih staništa, ne isključujući njegovu važnost za gnjezdarice. Takođe je prepoznato kao buduće Natura 2000 područje. Izvorni oblik Nikšićkog polja zadržan je manjim segmentima, obzirom da je dalo danak urabanizaciji, industializaciji, hidroenergiji i drugim vidovma eksplotacije prirode, kao i nebrizi. Sa stanovišta ornitofaune, ali i drugih biodiverzitetskih grupa, kraška polja predstavljaju oazu u pustinji, čija uloga je nemjerljiva a samim time i potreba za očuvanjem.

Vrste sa Aneksa I Ptičije direktive,  koje trebaju posebnu brigu, obzirom na ugroženost, i koje ispunjavaju kriterijume koji definišu Nikšićko polje kao buduće Natura 2000 područje su glavoč (Aythya ferina), ždral (Grus grus), vivak (Vanellus vanellus), zlatni vivak (Pluvialis apricaria), sprudnik ubojica (Philomachus pugnax), sivi svračak (Lanius minor), kosac (Crex crex) i druge. U reonu izvođenja radova nalaze se i ugrožene biljne vrste sa Crvene liste i to dalamtinsko zvonce i livadski procjepak. Kombinacija plavnih livada, pašnjaka, ostataka prirodnih rečnih tokova, neintezivne poljoprivrede, doprinijeli su šarolikosti i brojnosti ovih i drugih vrsta. Međutim, projekti kao što je revitalizacija kanala Opačica i Moštanica, prevođenje rijeke Zeta u Krupac, projekti su velikim uticajem koji je vidljiv i trajan.  

U cilju zaštite i očuvanja ovih važnih staništa, potrebna je hitna reakcija nadležnih institucija počevši od ekološke inspekcije kojoj je već upućena inicijativa za inspekcijski nadzor, kao i Agencije za zaštitu prirode i životne sredine koja treba ponuditi rješenje za sanaciju i revitalizaciju prostora.

Na ovo saopštenje reagovala je uprava EPCG naglašavajući da Agencija za životnu sredinu nije tražila elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu ističući da je cio prostor retenzije Vrtac u vlasništvuje EPCG, pa samim tim i prostor na kom se izvode radovi, još od 50-ih godina, kad je i formiran cio hidroenergetski sistem.