Search
Close this search box.
Search
Close this search box.

Podrška intelektualaca iz dana u dan sve veća

 Župski intelektualci su kroz vjekove bili primjer i ”Luča mikrokrokozma” našeg zavičaja, bez obzira da li su ili ne živjeli u Župi. Jedno pismo podrške vraćanju statusa opštine Župa koje smo nedavno dobili nas je posebno podstaklo da vjerujemo u to. Ova iskra podrške je postala dio plamena koji svakim danom postaje svjetliji i svjetliji. Pismo prenosimo u cjelosti. Autorima iskreno hvala. Zbog postojanja ovakvih ljudi, kod nas i postoji vjera u bolje sjutra.  To je odgovor svima odakle nam toliko upornosti. Biće nam zadovoljstvo da zajedno stvaramo bolju Župu.

PISMO PODRŠKE 

Pročitali smo, na vašem fejsbuk profilu, da ćete rado prihvatiti svaki tekst koji može doprinijeti ostvarenju zajedničkog nam cilja – da Župa ponovo vrati status opštine. S tim u vezi, mi kao povratnici zdušno podržavamo ovu ideju. Kao prilog ovome kroz ovaj tekst ćemo provući i razloge koji su nas naveli da se vratimo iz gradske sredine na selo.

Svima nam je dobro poznato da su uz pomoć prirodnih bogatstava Župe dijelom izgrađeni Podgorica, Nikšić kao i neki primorski gradovi. Godinama je iz Župe odvožen boksit, sječena šuma, korišćena voda… Župa od toga gotovo da nije imala nikakve koristi. Drugi su se izgrađivali, a Župa je siromašila. Devastirana je prirodna sredina, uništeno mnogo plodnog zemljišta. Kod velikog broja izvora imamo manjak pitke vode. Pretjeranom i neplanskom sječom šuma došlo se do toga da u okolini Župe imamo pojačanu eroziju terena. Za sve ovo smo velikim dijelom i sami krivi. Birali smo nesposobna i bezobzirna rukovodstva koja su opšte interese Župe podređivali ličnim interesima. Isto tako i  sami smo bezobzirno uništavali ono što smo mogli sačuvati.

Župa se nalazi u središnjem dijelu Crne Gore, ima specifične prirodne karakteristike, relativno blagu klimu, prostrane pašnjake, dosta plodne zemlje i obilje vode. Zbog toga je Župa bila i naseljena od davnih vremena.

Stanovništvo u Župi se stalno mijenjalo, kroz istoriju broj stanovnika je dosta varirao. Stanovništvo se doseljavalo sa raznih prostora, ali i odseljavalo tokom gladnih godina. Na opadanje broja stanovništva uticale su i epidemije raznih bolesti kao i ratovi. Prema statističkim podacima koji datiraju od polovine 19. vijeka, broj stanovnika u Župi je lagano rastao sve do kraja 20. vijeka. Od tada pa ovamo, pogotovo zadnjih 20-tak godina bilježi se smanjenje broja stanovnika (1991 – 4151 stanovnik, 2003 – 4006, a 2011 – 3714 stanovnika). Za svakog iole pismenog ovo su alarmantni podaci. Stari polako umiru, omladina konstantno odlazi ili ostaje ne sklapajući brakove. Samo u Starom selu ima preko 50 osoba muškog pola od 30 – 60 godina, slično je i sa osobama ženskog pola. Do skoro u osnovnoj školi, u prvom razredu je bilo po tri odjeljenja, a sada jedva jedno (u matičnoj školi svega 24 đaka). Svima prijeti bijela kuga.

Ako ovo nije najvažniji razlog da Župa postane opština, ne znamo šta je?!

U daljem tekstu ćemo navesti pravce razvoja Župe kao opštine i mogućnosti njenog samofinansiranja.

Poljoprivreda

Vjekovima je ovo bila glavna grana privrede u Župi. Iako je zemljoradnja uvijek bila razvijena mišljenja smo da bi s obzirom na klimu i konfiguraciju terena prednost trebalo dati voćarstvu i stočarstvu. U odnosu na razdoblje prije II svjetskog rata danas u Župi imamo smanjen broj grla stoke (za oko 20% krupne i za oko 40% sitne stoke). Mi kao povratnici iz grada, oformili smo mini farmu sa 20-tak muznih koza, gajimo i koke nosilje, patke, formiramo voćnjak sa zasadima kruške, jabuke, šljive, kajsije, dunje, trešnje, višnje, tu su i maline, kupine, jagode kao i aronija. Imamo i mali plastenik u kojem uzgajamo povrtarske kulture od ranog proljeća do kasne jeseni. Život na selu je rad ali i veliko uživanje, puno srce i puna pluća.

Osavremenjavanjem stočarstva i ulaganjem u stočni fond jako bi se popravio budžet svake porodice i uposlili mladi ljudi. U prilog ovome ide činjenica da jeokolina Župe bogata pašnjacima i izvorima. Velike su i mogućnosti za proizvodnju stočne hrane, čime bi i uzgoj stoke bio još jeftiniji. Između ostalog naš predlog bi bio i otvaranje srednje poljoprivredne škole (glavni smjerovi stočarstvo i voćarstvo, a moglo bi i jedno odjeljenje veterinarskih tehničara). MZ Župa bi za potrebe škole ustupila prostorije Zadruge, obradive površine bi bile date na upravljanje školi kao ogledna imanja. Ovdje bi učenici imali praktičnu nastavu, a i sama škola bi se sa sopstvenog gazdinstva finansirala. Zamislite samo koliko bi ljudi tu bilo uposleno: profesori, inženjeri poljoprivrede, veterinari, tehničari itd.. samo od jedne poljoprivredne škole! Primjeri ispravnosti ove ideje su slične škole u Srbiji (Beograd, Čačak, Futog).

Župa je godinama bila glavni sadbjevač nikšićkog tržišta voćem. Najviše se gajila šljiva od koje su se pravili džemovi i pekla na daleko poznata šljivovica. Zastupljene su još zasadi jabuke i kruške. Župa ima povoljne uslove za gajenje višanja, trešanja, dunja, oraha, lješnika, kao i jagode, maline, kupine.Bogata je i šumskim voćem.

Sve ovo ide u prilog priči za otvaranje malog pogona za preradu voća u sokove i džemove. Naravno, bile bi jako interesantne sušare za voće u kojima bi se proizvodili i pakovali npr. suve šljive, suve jabuke, kruške… Takođe, mogli bi se pakovati orašasti plodovi. A, sve to uokvireno u prepoznatljiv župski milje kao zaštitni znak ovoga kraja.

Uz dobro odrađene biznis planove velika je vjerovatnoća da bi jako oživio ovaj kraj.

Rudarstvo

Značajna grana u kojoj je veliki broj Župljana bio uposlen. Dok su god rezerve boksita velike određeni broj omladine iz Župe može naći zaposlenje u rudniku. Ne zaboravimo ni koncesije koje bi ovog puta išle župskoj opštini i usmjeravale se na razvoj iste.

Turizam

Na ovu granu privrede do sada nije obraćana posebna pažnja iako bi Župa imala šta svakom turisti da ponudi. Od planinarenja, zimskog turizma pa do seoskog turizma široka je ponuda sa kojom bi se izašlo pred turiste, naročito što seoski turizam bilježi rast u okruženju. Netaknuta priroda, ruralan način zivota, kulturno nasleđe, bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, klimatske prilike pogodne za odmor i rekreaciju, samo su neki od faktora koji omogućavaju razvoj seoskog turizma. Seoski turizam i odmor na selu postali su atraktivani kako za domaće, tako i za inostrane goste. Sadrzaji i nivo usluga podignuti su na znatno viši nivo. Mnogobrojne posjetioce i turiste privučene ljepotama sela, koji udaljeni od gradske vreve i buke, pronalaze mir i zadovoljstvo u prirodi, gostoprimstvu seoskih domaćinstava i domaćina, zdravom životu, tradicionalnoj kuhinji i očuvanim običajima i tradiciji, mogli bismo ugostiti u Župi, zar ne?!

Postajali su projekti za izgradnju skijališta i planinarskih domova na području Morakova, ali sposobniji i oni koji su bili privrženiji svom kraju odvukli su te projekte u druge krajeve Crne Gore. Sjetimo se da je Morakovo – Blace bilo odmaralište kralja Nikole, a u drugoj polovini 20 vijeka omiljeno izletište većine nikšićana.

Na kraju vraćanje statusa opštine omogućiće otvaranje novih radnih mjesta  u opštinskim strukturama, za stručne i sposobne i nadasve poštene mlade ljude koji bi radili za dobro Župe i za taj rad bili adekvatno plaćeni.

Srdačan pozdrav i podrška od nas,

mr.sci. Natalija Matijašević, dipl.inž.

mr Zoran Matijašević, dipl.inž.

u Župi, 02.02.2017.godine

Facebook
Twitter
Email
WhatsApp

Novi pogled na vaš rad

Mjesto za reklamu (365 x 270 area)
Najnovije

Prijavite se na newsletter

Želite da budete obaviješteni o novim vijestima? Prijavite se na Newsletter

Istaknute kategorije

Budite inspirisani svakom našom pričom koju ćete pročitati

Cilj ovog portala je da promoviše jedan od najlepših krajeva u Crnaoj Gori i svakom mještaninu Župe obezbijedi pravovremeno informisanje

RURALNI RAZVOJ

#ruralni razvoj

EKOLOGIJA

#Vijesti

KULTURA

#Vijesti

OGLASI

#Oglasi

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top