Šume u Crnoj Gori su pretrpjele značajnu štetu posljednjih decenija od požara i bespravne sječe, pa je potrebno unaprijediti strategiju upravljanja u ovoj oblasti.

Ovo je poruka sa treninga „Održivo gazdovanje šumama i mapiranje adekvatnog odgovora na ilegalne aktivnosti, prvenstveno sječu šuma i šumske požare“, koji je 03.06.2021. održan u Nikšiću u organizaciji NVO Društvo mladih ekologa Nikšić, a u okviru projekta ‘’Održivo upravljanje šumama za sve’’. Projekat ,,Održivo upravljenje šumama za sve” se realizuje u partnerstvu sa NVO ,,Župa u srcu’, a finansiran je od strane Evropske unije preko javnog poziva “Povećanje svijesti o ekološkim i klimatskim politikama“ koji je raspisala Uprava javnih radova.

Na događaju koji je okupio predstavnike NVO sektora iz više gradova Crne Gore, govorili su profesorica Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore Jelena Lazarević i načelnik Direktorata za šumarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Ranko Kankaraš.

Kankaraš je predstavio aktuelno stanje u crnogorskim šumama i naveo smjernice prema kojima bi trebalo raditi u budućnosti.

‘’Pristupanje Evropskoj uniji podrazumijeva da moramo biti okrenuti evropskim pravcima razvoja i slijediti koncept održivog razvoja’’, smatra on.

Kako je rekao, postoji nekoliko ključnih šansi koje nam se nude da bi se obezbijedilo poboljšanje stanja šuma u Crnoj Gori.

‘’Treba koristiti podršku kroz uključivanje u LIFE+ program i sredstva IPA grantova i IPARD programa, vratiti stanje održivog gazdovanja šumama sa akcentom na šume u privatnom vlasništvu, smanjiti pritisak na šume kada su u pitanju koncentrisane sječe u najvrednijim šumskim predjelima, obezbijediti finalizaciju proizvodnje u drvnoj industriji, izvršiti sertifikaciju šuma i proizvoda od drveta i uvećati brojnost i kvalitet divljači u našim šumama’’, predlozi su koje je iznio Kankaraš.

Da bi se nešto radilo, kako je rekao, potrebno je imati planove.

‘’Planskom dokumentacijom uređeno je 73,6 odsto šuma u državnom vlasništvu, dok je neuređeno 26,4 odsto šume. Kada su u pitanju privatne šume, planovima je pokriveno 99,5 odsto šume, dok je samo 0,5 odsto nije obuhvaćemo planovima. Iako privatne šume zahvataju skoro polovinu površine pod šumama, zbog intenzivnijeg korišćenja, a prevashodno strukture šume, drvna zapremina u državnim šumama je tri puta veća’’, predstavio je Kankaraš i dodao da je od 2006. do 2017, prema zvaničnim podacima, obnavljanje i podizanje novih šuma  u padu, jer je realizovano znatno manje šumsko-uzgojnih radova od planiranog.

On smatra velikom greškom što je država isključena iz poslova drvoprerade te da je bilo strateški loše ostaviti privatnom sektoru i koncesionarima da se isključivo bave ovim poslovima što je, u krajnjem, proizvelo više negativnih posljedica.

Profesorica Lazarević je tokom predavanja  naglasila da šume Crne Gore najveću vrijednost imaju u ekološkom i društvenom smislu, pa tek u ekonomskom.

‘’Preko 50 odsto ukupne površine pod šumama čine devastirane i šume nepovoljnog obrasta. Danas je to vjerovatno i 60 odsto’’, navela je ona i dodala da zbog toga stručnjaci Crnu Goru doživljavaju kao zemlju koja je bogata siromašnim šumama.

Prekomjerna i neplanska sječa i šumski požari osnovni su faktori koji ugrožavaju šume .

‘’Svjedoci smo da se u današnje vrijeme pri gazdovanju šumama i njihovom iskorišćavanju ne vodi računa o primjeni i poštovanju bioloških i uzgojnih mjera’’, poručila je profesorica Lazarević. Prema njenim riječima, indirektne štete od požara tri puta su veće od direktnih.

‘’Pri povoljnim uslovima, šumi je potrebno i do 70 godina da se obnovi jer požari narušavaju prirodne procese i prirodnu regeneraciju’’, navela je ona i dodala da je 95 odsto požara u Crnoj Gori prouzrokovano djelovanjem čovjeka.

Da čovjek najviše ugrožava šume smatra i izvršni direktor NVO Breznica iz Pljevlaja Milorad Mitrović koji je govorio o problemu  slobodnog sakupljanja i otvorene prodaje šumskih plodova od kojih su neki na listi zaštićenih vrsta.

‘’Nema kaznene politike i nadzora, a ni sertifikacije sakupljača. Ne postoje ni preporuke koliko šumskih plodova jedan berač može dnevno da sakupi. Niko ne vrši monitoring sakupljanja’’, upozorio je Mitrović iz NVO Breznica i ponovio da su šumski požari često podmetnuti upravo zbog sakupljanja jestivih gljiva. ‘’Potrebno je napraiviti reviziju strategija u ovoj oblasti i poboljšati međusektorku saradnju’’, zaključio je on.

Darko Stijepović iz NVO Centra za razvoj Durmitora je istakao da je trenutno loše stanje u šumama zato što su loše državne politike upravljanja šumama i istakao kako se nekada odgovornije upravljalo šumama.

Duško Marković iz NVO Medija tima se osvrnuo na potrebu veće zaštite park šume Trebjesa jer je poslednjih godina izložena konstantnim prijetnjama od namjernog izbijanja požara kao i na potrebu formiranja upravljačke strukture jer se radi o zaštićenom području.