Problema u šumama mnogo, rješenja se još traže

NVO Župa u srcu je u Pljevljima 07. aprila u saradnji sa Društvom mladih ekologa organizovala okrugli sto na temu ,,Uloga i značaj lokalnih aktera u održivom gazdovanju šumama”. Okrugli sto je organizovan u okviru projekta „Održivo upravljanje šumama za sve“ koji realizuju NVO „Župa u srcu“  i Društvo mladih ekologa Nikšić. Projekat je finansijski podržan od Evropske unije preko javnog poziva „Povećanje svijesti o ekološkim i klimatskim politikama“ koji je raspisala Uprava javnih radova.

Okrugli sto je okupio lokalne učesnike Pljevalja iz različitih sektora sa ciljem da se sagledaju problemi u održivom upravljanju šumama kako bi se dalje uputile inicijative nadležnim institucijama.

Opšti zaključak okruglog stola je da treba poboljšati međusektorsku saradnju, povećati fond za rješavanje problema u održivom gazdovanju šumama ali i ojačati druge institucije koje imaju uticaj na zaštitu šuma. Učesnici su takođe apostrofirali i pojačanje kaznene politike kao jednog od rješenja za probleme šumarstva.

Učesnike okruglog stola je najprije pozdravio Jovo Radulović ispred NVO Župa u srcu naglašavajući da će zaključci okruglog stola biti dio inicijative za rješavanje problema u održivom gazdovanju šumama.

Zehra Demić, Načelnica za uzgoj i zaštitu šuma u Upravi za šume Crne Gore je u uvodnom obraćanju predstavila rad Uprave za šume iznoseći podatke pošumljavanju i aktivnostima na zaštiti šuma ali i o nelegalnoj sječi i šumskim požarima u poslednjih deset godina.

Kako je rekla požari predstavljaju globalni ekološki i ekonomski problem, a crnogorske šume su zbog svoje geografske pozicije posebno ugrožene.

U Crnoj Gori je po njenim riječima u periodu 2010-2021. godina evidentirano je 1150 šumskih požara, pri čemu je oštećeno oko 67000 ha šuma i oko 1,1 miliona metara kubnih drvne mase pri čemu se štete u ovom periodu procjenjuju na preko 12 miliona eura. Kako je kazala ,,poražavajuća je činjenica da preko 95% požara izaziva čovjek.” Ona je kazala da su resursi Uprave za šume u zaštiti od požara ograničeni naglašavajući da je neophodna bolja saradnja više sektora koje ulažu napore da spriječe i saniraju štete od šumskih požara.

Uprava za šume po njenim riječima vrši uredne preventivne mjere u smislu održavanja šumskih puteva, protipožarnih pruga, uklanjanja zapaljivog materijala, pojačane kontrolu aktivnosti u šumama u sušnim periodima.

Demić smatra da među antropogenim faktorima uticaja na šume najbitnijija je nelegalna i bespravna sječa koja doprinosi degradaciji šuma. Prema podacima Uprave za šume u Crnoj Gori u 2021. godini bespravno je posječeno u državnim šumama 3700 m3 pri čemu je podnešeno 285 krivičnih prijava, od toga 81 na poznate izvršioce.

Demić je kazala da od 81 podnijete prijave sudovi u Crnoj Gori su donijeli samo 2 osuđujuće presude, iskazujući nezadovoljstvo tim rezultatima.

Obim bespravnih sječa je niži u 2021 u odnosu na prethodne godine dok je u porastu broj podnesenih krivičnih prijava zbog nedozvoljenih radnji.

U cilju smanjenja bespravnih sječa Demić je mišljenja da je neophodno povećanje tehničkog opremanja, bolja intersektorska saradnja Uprave za šume, inspekcijskih organa, policije, carine, tržišne inspekcije, finansijske policije, tužilaštva i suda,Srovođenje svih propisa koji postoje i usklađivanje legislative i poboljšanje organizacione strukture, razne edukacije u cilju podizanja svijesti, integracija ciljeva u upravljanju šumama sa EU legislativama.

Sadašnjem koncesionom modelu po njenim riječima treba reorganizacija. Neophodno je uvesti sertifikaciju crnogorskih šuma. Ona je zaključila da je sektor šumarstva u ozbiljnom izazovu kako obezbijediti održivost.

Demić je istakla da Pravilnik o zaštiti od požara još uvijek nije usvojen i smatra da će usvajanje ovog dokumenta nametnuti obaveze državi kroz nabavke opreme i povećanje ljudstva i da zbog toga taj proces teče sporo.

Na kraju je iznijela podatak da je samo Vektra Jakić kroz ugovor imala obavezu da ima jedinicu zaštite od požara, ali da ta jednica nije nikada zaživjela i da je to bio jedan od razloga raskidanja ugovora sa ovim koncesionarom. Ostali koncesionari nijesu imali ugovorom vezanu obavezu postojanja službi zaštite.

Nakon ovog izlaganja data je riječ učesnicima okruglog stola.

Vasilije Božović, magistar šumarstva zaposlen u Rudniku uglja je ukazao na nedovoljnu brigu Uprave za šume u odnosu na pošumljene sadnice i njihovo dalje primanje što dovodi do velikog broja sušenja sadnica čak i do 70%. On je ukazao da se za uzgojne radnje odvaja vrlo malo novca. Po njegovim riječima zadnjih 10 godina se vrlo malo ulagalo poređujući godišnja uložena sredstva od 20000 sa nastalim milionskim štetama samo po pitanju požara i nelegalnih sječa. On je ukazao na nekontrolisanu sječu šuma ukazujući na primjer posječenih 70ha na lokaciji Šuplja stijena. Takođe je ukazao i na negativan primjer Vektre Jakić koja je u šumi ostavila hiljade metara građe koja nije izvezena i koja sada predstavlja potencijalno zapaljivi materijal. Božović je ukazujući na primjer sječe topola u gradskom dijelu Pljevalja istakao da on kao građanin ne može nijednoj instituciji da se obrati za pomoć.

Mile Vuković, predsjednik Mjesne zajednice Krupica je istakao da su građani nezadovljni jer od šumskog resursa ne dobijaju ništa, pa čak ni kako je kazao drva za ogrijev. Usled ovog nezadovoljstva se dešavaju i nelegalne sječe i požari. On je ukazao da privatni koncesionari dobijaju mnogo povoljniju cijenu za drva od samih mještana. Vuković je ukazao na štete na putevima koje su pričinili eksploatatori šume u selima naglašavajući da su te štete i dan danas nesanirane.

Bogdan Bojović, zamjenik Komandira Službe zaštite i spašavanja Opštine Pljevlja je kazao da su u borbi sa šumskim požarima kapaciteti ove službe ograničeni. U požarnim situacijama uvijek prednost imaju ljudi i imovina ispred šumskih prostora tako da je potrebno uraditi mnogo više da se poveća broj požarnih osmatrača, ojača civilna zaštita, ali i da bude više ljudi na terenu za gašenje šumskih požara. On je kazao da je nekad u Pljevljima postojao školski primjer kako se boriti sa šumskim požarima navodeći da je nekada svaka firma koja se bavila šumarstvom imala svoje službe zaštite koje su gasile požare u početnom stadijumu. Bojović je ukazao na uzaludnost sadnje novih sadnica ako se prije toga ne preduzmu i druge radnje da bi se požari gasili što efikasnije. Po njegovom mišljenju rad službi se svodi na apele i reagovanje u skladu sa svojim mogućnostima što je po njemu nedovoljno. Bojović je istakao da kaznena politika mora biti mnogo oštrija prema počiniocima

Stanko Mrdak predsjednik Mjesne zajednice Odžak je postavio pitanje ko je nadležan da gasi šumske požare. Po njegovim riječima opštine malo učestvuju u unapređivanju stanja u šumarstvu kao i da malo vraćaju sredstava od koncesije mjestima gdje se javljaju požari. On smatra da treba uraditi potpunu reorganizaciju, sredstva koja sad dobija opština od koncesija preusmjeriti za formiranje jedinica za gašenje šumskih požara.

Vaso Knežević iz Službe za zaštitu životne sredine Opštine Pljevlja je dao predlog da jedna od obaveza u svakom pozivu za dodjelu koncesije za koncesionara mora biti i postojanje infrastrukture i ljudstva za gašenje požara. Postojanje ljudskih i tehničkih kapaciteta za gašenje šumskih požara, ukoliko koncesionar nije u stanju da obezbijedi svoju službu, trebalo bi da angažuje Službe zaštite koje bi radile taj dio posla umjesto njih. On je istakao da je u Pljevljima planina Ljubišnja ugrožena kako eksploatacijom šume tako i eksploatacijom rude i da su ti interesi u tom području dominantni.

Miloš Ostojić iz NVO Legalis iz Pljevalja je istakao problem uništenih puteva tokom eksploatacije šuma. Po njegovom mišljenju Uprava za šume mora imati bolju saradnju sa Ministarstvom za vanredne situacije koje sa druge strane nije dobro organizovano i nema dovoljne kapacitete.

Mijo Karadžić iz Društva mladih ekologa je istakao značaj bolje saradnje svih sektora i službi, ali i građana u mjesnim zajednicama.

Novi pogled na vaš rad

Mjesto za reklamu (365 x 270 area)
Najnovije

Prijavite se na newsletter

Želite da budete obaviješteni o novim vijestima? Prijavite se na Newsletter

Facebook
Twitter
Email
WhatsApp

Istaknute kategorije

Budite inspirisani svakom našom pričom koju ćete pročitati

Cilj ovog portala je da promoviše jedan od najlepših krajeva u Crnaoj Gori i svakom mještaninu Župe obezbijedi pravovremeno informisanje

Scroll to Top