Na sastav gornjeg sloja zemljišta utiču brojni faktori, prije svega geološko-litološka građa terena, klima, reljef, čovjek. Raspored i sastav stijena znatno utiče na sastav zemljišta. U Župi su dominantno zastupljeni dolomiti, krečnjaci, eruptivi i škriljci. Može se reći da je zemljište Župe formirano na krečnjačko-dolomitskom supstratu. Velike količine padavina, toplija klima, omogućile su stvaranje naslaga crvenice većinom u selima: Kuta, Vasiljevići, Liverovići i Jugovići.

Smonica je rasprostranjena u gornjem Morakovu, Donjem Zagradu,Bjeloševini i Starom Selu. Glinuša se javlja najviše na prostoru Kuta i u jednom dijelu Dučica i Jugovića. Aluvijalna tla u dolini rijeke Gračanice, kaoi deluvijalna tla u podnožju padina bila su kultivisanjem pretvorena u kvalitetna, ali slabljenjem zemljoradnje su dosta zapuštena i proces erozije nanjima je vrlo intenzivan.

Morene su prekrivene buavicama i na njima je bogatstvo humusa nešto veće. Ova zemljišta su vodom bogatija nego ostali djelovi doline. Većinom zahvataju prostor naselja Zagrad i Oblatno, dok zahvataju i planinske zaravni.

Na planinama i planinskim zaravnima najrasprostranjeniji tip tla je buavica. One imaju u svom sastavu visoki procenat humusa. Sadržaj humusa se kreće od 10-40%. Buavice su veoma plodne. Nastale su povoljnim klimatskim uslovima uz veliko učešće travnate vegetacije.

Veliki problem za razvoj zemljoradnje predstavljaju bujični procesi u dolini Gračanice. Ona sa svojim bujičnim pritokama odnosi gornji rastresiti sloj, osobito na deluvijalnim nanosima i morenama. Oko 5000 ha zemljišta zahvaćeno je ekcesivnom erozijom. Proučavanjnem erozije tla u dolini Gračanice izračunato je da prosječna količina bujičnog nanosa godišnje iznosi 1500m3 na 1 km.

Površina od oko 4000ha zahvaćena je jakom erozijom. Izračunato je da godišnje u slivu Gračanice količina nanosa iznosi oko 23000m3.

Danas se na prostoru Župe, zahvaljujući čovjekovom uticaju poboljšava kvalitet zemljišta i plodnog tla pojedinih djelova doline. To se postiže primjenom modernih agrotehničkih mjera. Takođe se preduzimaju razne mjere za zaštitu zemljišta od erozije, prije svega pošumljavanjem i regenerizacijom šumskog pokrivača. Sve te mjere treba da zaštite plodno tlo u Župi kojeg je danas sve manje.