Župa je relativno bogato područje različitim vrstama šuma. Na padinama okolnih planina i brda izdvaja se nekoliko vegetacijskih pojaseva šumske vegetacije:

– šume i šikare bijelog graba do 800 m nadmorske visine. Pored bijelog graba, važnije vrste drveta u zoni bijelog graba su još: jasen, hrast, crni grab, drijen, lijeska, klen i brijest.

– šume crnog graba se nastavljaju na pojas bijelog graba i rastu na visinama do 900m. Vrste drveta su slične kao u zoni bijelog graba.

– pojas bukove šume zahvata veliko prostranstvo, naročito na prostoru Prekornice, Morakova, Štitova i Kutskog brda. Ove šume se mogu podijeliti na tri subasocijacije:

1) bukova šuma se nastavlja na pojas crnog graba i prostire se do visine od 1300m nadmorske visine. Većinom je to ista bukova šuma.

2) šume bukve i jele se nastavljaju na brdski pojas bukove šume i dostižu visinu od 1600m nadmorske visine. Zastupljene su u predjelima Morakova, Štitova i dr.

3) subalpijska bukova šuma je razvijena iznad pojasa bukve i jele. Često izgrađuju poslednji šumski pojas, iznad nje su pašnjaci i visokoplaninske goleti.

– šume munike rastu na visinama od 1550-2000m . One zauzimaju veliko prostranstvo na Štitovu, Prekornici i Maganiku. Mjestimično se spuštaju niže u predjelu Kuta. Najveću površinu munika zauzima u predjelu Štitova gdje se javlja kao posebna endemična asocijacija. Drvo munike služi kao sirovina za proizvodnju katrana i građevinskog drveta koje se koristi u brodogradnji.

– pojas klekovine i bora se nalazi na niskim planinama kao što je Prekornica, iznad pojasa subalpijske bukve i čini gornju šumsku granicu.

Zadnjih godina intezivirana je eksploatacija bukove šume koja se zamjenjuje jelom, smrčom i ređe borom.

Sječa drvnih sortimenata vrši se po godišnjem planu Uprave za šume CGNikšić, tako što se tenderom dodjeljuje koncesionarima i građanima za lične potrebe. Pošumljavanje poslije sječa još uvijek se ne vrši, što predstavlja veoma veliki nedostatak u razvoju i uzgoju šuma.

U pripremi strategije nijesmo naišli na odziv od strane Uprave za šume, koja nam nije izašla u susret i omogućila potpunije podatke koji bi se našli u strategiji. Ipak na osnovu raspoloživih podataka znamo da je 2008. godine gazdinska jedinica ”Župa – Štitovo” bila predmet koncesije. Površina ove gazdinske jedinice je 8.686 ha. Godišnja planirana orjentaciona bruto sječiva masa čertinara je bila 1030 m³ a bukove šume 4038 m3 . Početna cijena se kretala od 5,5 za bukovu šumu do 10 eura za četinare. Požari, neplansko upravljanje i gazdovanje šumama doveli su do smanjenja ovog resursa i svako dalje odlaganje reformi u ponašanju prema šumskom bogatstvu biće pogubno za Župu i odraziće se i na podzemne vode ali i turističke potencijale.