Transformacija u zeleniju ekonomiju mogla bi stvoriti 15 do 60 miliona dodatnih radnih mjesta na globalnom nivou u naredne dvije decenije i izvući desetine miliona radnika iz siromaštva, navodi se u izvještaju na čelu sa Inicijativom za zelena radna mjesta. Studija „Rad u pravcu održivog razvoja: Prilike za dostojan rad i socijalnu uključenost u zelenu ekonomiju“ kaže da će ti dobici zavisiti od toga da li će se uspostaviti pravi set politika na nivou EU i drugih zemalja.

Postojeći razvojni model pokazao se neefikasnim i neodrživim, ne samo za prirodnu sredinu, već i za ekonomije i društva.

Desetine miliona poslova već su stvorene transformacijom u zelenu ekonomiju. Na primjer, sektor obnovljivih izvora energije sada zapošljava blizu 5 miliona radnika, što je duplo više od broj radnih mjesta od 2006. do 2010. godine. Energetska eikasnost je još jedan važan izvor zelenih radnih mjesta, posebno u građevinarstvu.

U Sjedinjenim Državama tri miliona ljudi je zaposleno u ekološkim dobrima i uslugama. U Španiji sada postoji više od pola miliona radnih mjesta u ovom sektoru.

U ekonomijama u razvoju i zemljama u razvoju dobici će vjerovatno biti veći nego u industrijaliziranim zemljama, jer prve mogu preći na zelenu tehnologiju, umjesto da zamijene zastarjelu industrijsku infrastrukturu koja zahtijeva mnogo resursa. Brazil je već stvorio nešto manje od tri miliona radnih mjesta, što čini oko 7 posto svih formalnih radnih mjesta.

Samo u EU-u postoji 14,6 milijuna direktnih i indirektnih poslova u zaštiti biološke raznolikosti i obnovi prirodnih resursa i šuma.

Usmjerena međunarodna ulaganja od 30 milijardi američkih dolara godišnje u smanjeno krčenje šuma i degradaciju šuma mogla bi održati do 8 miliona radnih mjesta sa punim radnim vremenom u zemljama u razvoju.

Iskustva iz Kolumbije, Brazila i drugih zemalja pokazuju da bi formalizacija i organizacija otprilike 15-20 miliona neformalnih sakupljača otpada mogla imati značajne ekonomske, socijalne i ekološke koristi.

Program obnove zgrada za energetsku efikasnost u Njemačkoj je primjer uspješnih rezultata.  Ovaj sektor je prikupio 100 milijardi eura investicija; smanjio račune za energiju, smanjio emisije gasova i stvorio oko 300 000 direktnih radnih mjesta godišnje.

Prekomjerna upotreba prirodnih resursa već je uzrokovala velike gubitke, uključujući gubitak preko milion radnih mjesta za šumske radnike, uglavnom u Aziji, zbog neodrživih praksi upravljanja šumama.

U prelasku ka zelenoj ekonomiji sektor ribarstva vjerojatno će se suočiti s velikim, iako privremenim prijelaznim izazovom smanjnja broja radnih mjesta zbog prekomjernog ribolova. Privremena zabrana i smanjenje kvota ulova mogu biti potrebni u mnogim zemljama kako bi se omogućilo obnavljanje opadajućih zaliha. Posebno zabrinjava činjenica da je 95 posto od 45 miliona radnika zaposlenih u ribarstvu često siromašni radnici ribolovci u zemljama u razvoju.

Nacionalni zakon o garanciji ruralnog zapošljavanja u Indiji i programi socijalnog stanovanja i „zeleni grantovi“ u Brazilu dobri su primeri politika socijalne zaštite koje doprinose održivom razvoju.

Žene bi mogle biti među glavnim korisnicima zelenijeg, socijalno uključivijeg domaćinstva, s boljim pristupom mogućnostima radnih mjesta, na primjer u obnovljivoj energiji, većim primanjima, posebno u poljoprivredi, formalizaciji zaposlenosti, naročito među 15-20 miliona radnika koji rade na reciklaži.

Pretpostavke su da bi  8-12 posto radne snage bilo ugroženo u industrijalizovanim zemljama a koji su zaposleni u 10-15 industrija koje stvaraju 70-80 posto emisije CO2. Pretpostavlja se da će jedan dio njih izgubiti posao ako se usvoje politike za ozelenjavanje postojećih preduzeća i za podsticanje zapošljavanja.

U svijetu postoji nekoliko gradova koji su vrlo blizu zelenoj ekonomiji. Njemački grad Freiburg vodi putem ka većem broju radnih mjesta i zelenijoj ekonomiji kroz održive inicijative u svojoj građevinskoj industriji. Nedavni izvještaj koji su zajednički izdali ILO i UNEP kaže da bi slične prakse usvojene širom svijeta mogle stvoriti milione radnih mjesta, izvući desetine miliona radnika iz siromaštva i smanjiti emisije gasova staklene bašte.

U današnje vrijeme, dok druge regije potiču natrag u svojim energetskim i klimatskim ciljevima, Freiburg postaje sve ambiciozniji. Opštinsko  vijeće je još 2007. odlučilo smanjiti emisiju CO2 za 40% do 2030. Taj je cilj ažuriran 2014. na 50% manju emisiju CO2 do 2030. i 100% energije iz obnovljivih izvora do 2050. Da bi se postigao cilj da bude klimatski neutralan do 2050. godine grad je pokrenuo veliki broj inicijativa usmjerenih na izgradnju, energetiku, privatna domaćinstva, promet, pošumljavanje, očuvanje prirode, upravljanje otpadom i turizam.

Građani Freiburga neki su od glavnih pokretača lokalne energetske tranzicije. Odličan primjer je nagrađivani projekt „200 porodica aktivnih za klimu“. Domaćinstva koja su sudjelovala u ovom projektu imala su za cilj smanjiti utjecaj okoline na potrošnju, transport i energiju. Umjesto da odluči o tome koje bi porodice mogle učestvovati, grad je pozvao porodice na događaje i ponudio interna savjetovanja sa stručnjacima kako bi razgovarali o konkretnim idejama kako djelovati na klimatski prihvatljiviji način, čak i štedeći novac u tom procesu (na primjer , isključivanjem elektronskih uređaja umjesto da ih ostavite u stanju pripravnosti da biste smanjili račune za struju). Porodice koje su učestvovale takođe su imale izazov da konzumiraju samo namirnice koje su proizvedene unutar 50 km od Freiburga. Na kraju projekta, mnoge od 200 porodica prijavile su da je ovo iskustvo promijenilo njihovu svijest te da su željele promijeniti svoje navike u nekim područjima svog svakodnevnog života.

Gradonačelnik Freiburga, dr Dieter Salomon, opisuje pristup grada održivosti na sljedeći način:

,,Za mene oznaka ‘Green City’ označava razvoj usmjeren prema budućnosti kroz održive politike i održivu ekonomiju koja ima za cilj socijalnu pravdu; klimu i zaštitu životne sredine; održivu kulturu, stanovanje i rad.”

Sa zelenim poslovima, prometom s malim emisijama i bogatim zelenim površinama, nije ni čudo da je Freiburg postao uzor ostalim gradovima koji teže dijeliti svoje ekološke vrijednosti.

Evo samo nekoliko zelenih tvrdnji Freiburga o slavi koju je ovaj grad stekao u zelenoj ekonomiji:

Ekonomija: Postoji neobično visoka koncentracija stručnjaka koji rade na održivosti, sa oko 12.000 stanovnika zaposlenih u sektoru zaštite životne sredine. Freiburg je takođe dom solarnih fabrika, savjetodavnih kancelarija, energetskih agencija, pa čak i hotela sa nultim emisijama, stvarajući središte ekonomske aktivnosti u okolini.

Transport: Prometna politika Freiburga privukla je pažnju širom zemlje i promoviše ekološke načine putovanja. U poređenju sa drugim velikim njemačkim gradovima, Freiburg ima izuzetno nisku gustoću automobila sa samo 428 vozila na 1.000 stanovnika, a grad je takođe razvio preko 400 km biciklističkih staza.

Priroda: 43% gradske četvrti Freiburga čini šuma, a oko 5.000 hektara šumarstva okružuje grad koji se održivo i organsko upravlja certifikatom Vijeća za upravljanje šumama. Grad Freiburg učinio je mnogo na stvaranju novih avanturističkih prostora za građane, čuvajući prirodno nasljeđe za buduće generacije.

Energija: Freiburg je na putu ka zajednici koja ne sadrži ugljenik, a planira smanjiti emisiju CO2 za 50% do 2030. godine. Nivo otpada smanjen je za gotovo dvije trećine od 1988. godine, minimiziranjem otpada, povećanjem recikliranja (lako se svugdje može reciklirati!) , anaerobnu digestiju organskog otpada.

Izgrađeno okruženje: Još 1995., gradsko vijeće u Freiburgu donijelo je odluku kojom se dozvoljava samo gradnja „niskoenergetskih zgrada“ na gradskom zemljištu, a sve nove zgrade moraju biti u skladu s niskim energetskim specifikacijama. Pošto su koncepti za uštedu energije ugrađeni u dizajne u ranoj fazi u Freiburgu to je potrošnja energije na minimalnom nivou.

Sve u svemu Frajburg je primjer ostalim gradovima kako se može ,,ozeleniti” ekonomija i stvoriti prijatni ambijent za život i rad.

 Izvori:

https://www.greenhousepr.co.uk

https://europeangreens.eu/climatecampaign

https://www.ilo.org/global/about-the-ilo

Ovaj tekst je izrađen uz finansijsku podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore. Sadržaj teksta je isključiva odgovornost organizacije Župa u srcu i ni na koji način se ne može smatrati da odražava stavove Evropske unije, Ministarstva javne uprave Crne Gore i FORS Montenegra.