Jedan od mnogih Župljana koji sa ponosom pričaju o svom porijeklu jeste doktor Siniša Dragnić, specijalista interne medicine. Osnovnu i srednju školu završio je u Nikšiću, a medicinski fakultet u Beogradu. Iako je odrastao u gradu, svoje korijene ne zaboravlja i ne odriče ih se već sa ponosom kaže da je, po njegovom mišljenju, iz najljepšeg Župskog sela- Morakova.

Od samog početka studija znao je čime želi da se bavi. „Htio sam samo da se bavim interventnom kardiologijom. Volontirao sam 4 godine u Beogradu, a 9 godina sam čekao dok nijesam dobio posao koji želim“, objašnjava doktor Dragnić.

Na pitanje zašto je odlučio da se bavi jednom od najtežih oblasti medicine kaže da je svako zanimanje nosi sa sobom odgovornost. „Ako imate problem sa kožom obratićete se dermatologu, ako krenete na put pa vam se pokvari auto, zvaćete automehaničara. Međutim po čemu se kardiologija, osobito interventna kardiologija, razlikuje od svega toga što tu stvarno odlučuju sekunde. Sve se dešava u vrlo kratkom periodu. I to mi se svidjelo.“ Ipak smatra da je odgovornost za nečiji život ogromna, jer u početku mislite da svima možete pomoći. Bitnim periodom u svojoj karijeri smatra odlazak u Švajcarsku na subspecijalizaciju 2004. godine.

Prije tri godine prvi put u Crnoj Gori pokrenuo je ergospirometrijska testiranja sportista i rekreativaca, kao i testiranja za pacijente kojima je potrebna transplatacija srca.

Zdravlje je najbitnije u životu svakog čovjeka. Koliko je, za Vas kao nekog ko se bavi ovakvom profesijom, bitno raditi na sebi, svom napretku, učiti nove stvari u oblasti medicine?

„Vrlo. To je ono što me pokreće i to je ne samo usavršavanje u praćenju nekih novih stvari, novih preporuka, čitanje novih radova, studija, već i učestvujem u nekim međunarodnim studijama. Imam želju stvarno da nešto novo naučim, jer smatram da me to izvlači iz nekog sivila i prosječnosti, ne dozvoljava mi da se zadovoljim samo nekim rutinskim stvarima koje znaju da “pojedu“ čovjeka potpuno. Uvijek postoji način da naučite nešto novo.“

U Vašoj klinici Kardio Lab se bavite različitim oblastima interne medicine: kardiološkim pregledima, ultrazvučnim pregledima srca, testove fizičkim opterećenjem kao i spirometrijom. Koliko su bitni preventivni pregledi kako bi se pravovremeno i tačno dijagnostifikovali problemi?

„Prema poslednjim preporukama u 40-im godinama, čak i ukoliko nema simptoma, preporučuje se rutinsko vađenje laboratorijskih nalaza da bi se vidjelo kolike su vrijednosti masnoće u krvi, a postoji jedna ranija preporuka koja kaže da prevencija kardiovaskularnih bolesti počinje sa rođenjem čovjeka, možda čak i prije. Tako da priča o prevenciji počinje mnogo ranije nego što mi mislimo, ali u svakom slučaju skoro pa nikad nije kasno.“

Mišljenja je da u Crnoj Gori ne postoji dovoljno stručnih ljekara iz ove oblasti, kao i da zajedničkim naporima treba stvarati kvalitetan kadar i obrazovati stručnjake iz raznih drugih oblasti medicine, ne samo kardiologije. A da bi se obrazovali mora postojati iskrena želja i posvećenost tome, jer je to proces koji traje godinama i nikad nije završen.

Porijeklom ste Župljanin. Smatrate li da Župa napreduje?

„Pa ne napreduje, nazaduje. Kad sam bio dijete iz Gračanice ste mogli piti vodu koliko je bila čista. U Morakovu, ispod škole, postojao je izvor koji nikad nije presušio, dok vjerovatno nijesu krenule nekontrolisane varijacije nivoa Gračanice koje su počele da potkopavaju. Osim onog što je priroda učinila, šuma recimo se spustila malo niže nego što je bila. Rijeka više nije čista i ni za šta nije upotrebljiva zbog bacanja smeća. Ogroman problem je nezaposlenost. Postoji manje autobuskih linija nego što ste ranije imali. Postojala je asfaltna baza na Kamenom krstu- a bio je neasfaltiran put od Kamenog krsta do Morakova. Znači nije iskoristila ono što je trebalo. Župa je najljepši svoj dio dala za Željezaru- ovaj dio što je potopljen, a dala je i kamen, pijesak i rudu. Dan danas imamo put kojim se ne možemo pohvaliti, dio kod Liverovića koji tone svake godine, i tako. I onaj porazan podatak o broju stanovnika je samo dokaz. Mislim da nije problem u prirodnom priraštaju, nego u migraciji stanovništva i ekonomskom motivu odlaska stanovništva.“

Šta bi onda bile najvažnije promjene kako bi se život u Župi poboljšao?

„Župljani jednostavno treba da definišu svoje ciljeve i da se ujedine, kao i da budu istrajni u svemu tome. Ne postoji drugi način.“

O zdravstvenom životu u Župi smatra da ne bi bilo fer da govori, jer nikad nije ušao u župsku ambulantu. „Fakat je da se tu treba da se analizira koliko novaca ima, a to treba pustiti onima koji se bave medicinskom ekonomijom. Ali ako pričamo da li postoji realna potreba Župe kao Mjesne zajednice za nečim boljim, onda treba, i pedijatar i specijalista opšte prakse, pa možda čak rad u više od jedne smjene koliko znam da rade.“ dodao je on.

Na kraju je zaključio da treba podržati Župu u svom napretku, a za inicijativu da Župa povrati status Opštine je rekao: „Sve što Župljani smatraju, odnosno većina njih što smatra da će donijeti bilo kakve promjene, pogotovu ako će pomoći Župi, ja ću to podržati.“

Jelka Filipovic